BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi BA proizvodi
>

Zadnje slike

Kalendar

Kolovoz 2014
N P U S č P S
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6

Komponente biljnog porijekla

Biljna brašna

Biljna su brašna dio, veči ili manji, svakoga mixa. Kod osmišljavanja raznih mixeva nalaze se u isto tako raznim ulogama. Pa tako netko upotrebljava biljna brašna samo radi tehničkog dijela izrade boile dok se kod nekoga nalaze kao osnova boile. No bilo da se radi o jednom ili drugom bez njih je nezamisliva izrada naših boili.

Ovo je zaista veliko područje namirnica u koje bi uključili još i brašna koja sami kod kuče napravimo od raznih sjemenki koje spadaju u ptičju hranu.

Brašna

Očemu se tu točno radi? Što su točno biljna brašna i kakve su nutritivne kvalitete? Što nam znače razne oznake kao Tip 500 ili 400 ? Kakva je razlika između tih oznaka i koja je kvaliteta brašna u raznim meljavama? Puno pitanja o kojima neznamo gotovo ništa nego se jednostavno povodimo iskustvima drugih. Koja brašna za koju namjenu i sl.

Zato krenimo od žitarica!

Žitarice općenito

Žitarice dali spremljene u kašu ili samljevene jednostavnom meljavom izvrsne su kvalitete.

Žitarice samljevene složenim meljavama u kojima se odvajaju dijelovi zrna uvelike gube na kvaliteti.

Žitarica u izvornom obliku kao sjeme vrhunski je dar prirode i njezina poruka čovjeku i svim bičima kojima je potrebna izgleda ovako:

Ja sam vrlo ponosna, Tebi tisučama godina poklanjam vitalnost, energiju i ljepotu. Usitni me, ali molim Te, uzmi sve što Ti ja pružam. Uzmi me cijelu. Svejedno je ako me želiš, kuhanu, pečenu ili svježu. Pritom moraš uvijek imati na pameti: ja sam, ako me u cjelosti iskoristiš, Tvoj prirodan i uvijek uspješan lijek za sva vremena. Ja sam poklon prirode za Tebe, i sve Tvoje bližnje!

Zajednička svojstva žitarica

Žitarice pripadaju istoj porodici pa imaju vrlo sličnu morfološku građu i biološka svojstva.

Plod žitarica zove se zrno ili pšeno. Plod ječma i riže srastao je sa pljevicama, a plod zobi, prosa i nekih vrsta pšenice obavijen je pljevicama. Pšenica i raž imaju golo zrno.

Zrno žitarica bogato je različitim i vrlo vrijednim kemijskim sastojcima. Narodna medicina kao i danas suvremena medicina preporučuju žitarice kao zdravu hranu, a i za liječenje nekih bolesti. Iako žitarice imaju sličan kemijski sastav ploda postoje određene razlike, pa se prema tome ne razlikuju samo vrste žitarica, nego i unutar vrste na kemijski sastav utječe sorta - hibrid, tlo, klimatski uvjeti i agrotehnika.

U plodu žitarica ima oko 14% vode, surovih proteina od 8-16%, bezdušičnih ekstraktivnih tvari 60 do 85%, masti 2-6%, celuloze 2-11% i mineralnih tvari od 1,5 do 6%. Zrno žitarice sadrži i vitamine, enzime i neke druge kemijske sastojke u manjoj količini.

Voda: u zrnu žitarice vode mora biti manje od 14%. Ako je postotak veći zrno će se kvariti. Što je manji postotak vode u zrnu veća je mogućnost čuvanja svih sastojaka zrna, a manji je utjecaj nepovoljnih vanjskih čimbenika na biološku vrijednost ploda. Ako sjeme žitarica sadrži veoma malo vode, može bez štete podnijeti izuzetno niske temperature, a svijetlost neće izazvati nikakve promjene.

Bjelančevine su vrlo važan sastojak ploda žitarice. Na postotak bjelančevina u zrnu posebno utječu klimatski uvjeti i prehrana dušikom. Pšenica ima najveći sadržaj i najbolju kakvoću bjelančevina.

Bjelančevine su: albumin, globulin, glijadin i glutenin. Globulin, glijadin i glutenin stvaraju ljepak, odnosno povezuju škrobna zrnca. Ako je ljepak slabe kakvoće dobivamo tijesta loše kakvoće.

Masti se uglavnom nalaze u klici. Najviše masti u odnosu na težinu klice ima kukuruz, oko 30-35%, zob oko 25%, proso oko 20%, raž i pšenica oko 13-15%, a najmanje ječam oko 10-12%.

Celuloza je koristan sastojak ploda žitarice, drži se dobrom i zdravom u prehrani ljudi. Pri mljevenju cijelog zrna u brašnu ima veći postotak celuloze i ostalih korisnih hranjivih sastojaka.

Meljavom cijelog zrna značajno se obogaćuje brašno mineralnim tvarima koje su prijeko potrebne za prehranu. Od mineralnih tvari najviše ima fosfora, kalija, magnezija, kalcija, sumpora, natrija željeza i drugih mineralnih tvari. Meljavom punog zrna, brašno sadrži vitamine E, K, PP, B kompleks, provitamin A.

Zato je vrlo značajno obratiti pažnju na ukupnu vrijednost brašna dobijenog od cjelovitog zrna žitarice jer izdvajanjem samo dijela zrna i to onih bliže sredini zrna ne donosi gotovo ništa drugo osim nekih tehničkih karakteristika. No upotrebom svih dijelova zrna unašamo u naš mamac-boilu elemente koji nam uvelike pomažu kod iskorištenja svih onih nutrijenata na kojima baziramo naš mamac.

No pri tome treba obratiti veliku pozornost da su brašna svježe mljevena jer čim se naruži struktura zrna dolazi do osiromašenja tj. gubljenja vrijednih elemenata. Ako možemo nije loše nabavljati svježe mljevena brašna u večim količinama u samim mlinovima pa ista podjeliti sa zainteresiranima.

Tipovi brašna žitarica po oznakama

Tip pšeničnih i raženih mlinarskih proizvoda određuje se na temelju sadržaja mineralnih tvari. Označavaju se brojem koji znači količinu minerala u miligramima na 100 grama brašna, preračunato na suhu tvar brašna. Tako poznajemo višetipova brašna: pšenično bijelo (tip 400, 500), pšenično polubijelo (tip 850), pšenično crno (tip 1100, 1600), raženo bijelo (tip 750), raženo polubijelo (tip 950), raženo crno (tip 1250). Također brašna djelimo po starim izrazima pa tako imamo meka i oštra ili krupičasta brašna.

Pšenica

Punovrijedno,integralno brašno pšenice je jedan od najboljih izvora primarnih bjelančevina. Pšenične posije su bogate neprobavljivim vlaknima, sadrže malo masnoće, ali mnogo vitamina skupine B. U klici može biti i do 12% masnoće. U njoj se nalaze šećeri saharoza i maltoza. Na žalost, najviše se koristi brašno bez ovojnice mekinja i klica što je nutritivno osiromašen proizvod.

Za našu namjenu najviše upotrebljavamo zasigurno najsiromašniji proizvod iz pšenice, pšeničnu krupicu. To ima neke tehničke razloge ali te navike treba mijenjati na način da ipak više nudimo integralne proizvode.

PšenicaPšenica RažRaž

Raž

Daje snažan, pun okus, sadrži mnogo minerala, kalija, fosfora, željeza, kalcija i željeza, masti 1,8%, bjelančevina i ugljikohidrata 74%. Vitamin B. Ne sadrži mnogo škroba, neznatna količina glutena. Raž i pšenica nemaju pljevu. Tijesto iz mixa u kojem ima brašna raži dobro su zaglađena.

Raž se još danas može pronači u divljini a njeno je porjeklo iz Turske ili Afganistana.

Zob

Žitarica bogata masnim kiselinama, oleinska i linolenska kiselina, kalcijem i mineralima, kalij, željezo, bakar, mangan, cink, bjelančevinama, vitamin B1, vitamini K i H. Sporije se probavlja pa se time osigurava duži izvor energije. Dakle treba paziti na omjere u mixu.

ZobZob JečamJečam

Ječam

Dozrijeva prije pšenice. Ugljikohidrati, bjelančevine 11%, masti 1,8%.Minerali kalij, fosfor, magnezij, natrij, sumpor,željezo, mangan, bakar, cink, kobalt, flour, jod, vitamini B kompleksa. Ječam se lako probavlja i kao i ostale žitarice bogat je vitaminima B kompleksa. Posebno se ističe vitamin B5 koji je neophodan za metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Budući da taj vitamin ulazi u strukturu koenzima A koji je zadužen za oslobađanje energije iz ugljikohidrata te igra važnu ulogu u metabolizmu masti, ječam i ima onaj poznati učinak „zagrijavanja“. Šta to znači za naš mamac, nije teško zaključiti. Ili pak kao dio sjemenki u našem partiklu.

Proso

Potječe iz Arabije ili Egipta. Vezivno sredstvo umjesto bjelanjaka. Najviše se koristi u Kini i Indiji.

Vrlo bogato željezom, kalij, fosfor, magnezij. Ugljikohidrata 72,9 %, masti 2,9%. Svi vitamini B. Žitarica koja ima izrazito iscjeljujuća svojstva zbog svojeg specifičnog sastava, regenerira crijevnu floru. Tvrda vanjska ovojnica sadrži mnogo neprobavljive celuloze.

Namirnica lužnate reakcije i ako ukupno pogledamo njezin sastav gotovo pa ju nesmijemo izostaviti iz bilo kojeg miksa u bilo kojem obliku. Najstarija žitarica.

ProsoProso KukuruzKukuruz

Kukuruz

Južna Amerika. Poznat i po nazivu "kćer života".

Dobar je u kombinaciji sa mahunarkama.

Bogat vitaminima A i E, fosfor, kalij, magnezij, željezo.Većina masti je u klici od kojih se dobiva ulje. Zrno se sastoji od ovojnice, endosperma i klice.

Žitarica koja je osvojila svijet, a najviše se koristi kao sirovina za stočnu hranu kao i sirovina za industriju. Za sve kombinacije naših mixeva kukuruzna meljava u svim oblicima je više nego poželjna. Tako je zapravo i sve počelo kad su se skuhale prve količine palente, žganaca.

Kukuruzno brašno i krupica prvi su izbor kod koncipiranja svih mixeva.

Posebne vrste brašna

Pod ovim dijelom u obzir moramo uzeti neka visoko vrijedna brašna koja se dobijaju od prešanih ostataka kod proizvodnje ulja, npr. brašno soje ili brašno bučine pogače i slično.

No isto tako upotrebljavamo neke opče prihvačene namirnice kao mljeveni rogač koji je dio svake primame a i u našim mixevima stvara čuda.

Sojino brašno

Ostaci kod proizvodnje sojinog ulja, sojina sačma, visoko je kvalitetan proizvod. Radi prisutnosti ostataka cijeloga zrna soje melje se na finu granulaciju i pogled na sastav sojinog brašna toga tipa izgleda ovako:

Proteini 55%
Masti 1,5%
Ugljikohidrati 15%
Sirova vlakna 15%

Prisutnost svih esencijalnih aminokiselina dokazuje naravno da se radi o najkvalitetnijem dodatku takve vrste koji možemo bez ikakvih ograda upotrijebiti do 20ak i više posto u naše mixeve. Fina granulacija lijepo punjava strukturu našeg mixa pa je i iz tehničkih razloga vrlo popularan dodatak.

Sojino brašnoSojino brašno Rižino brašnoRižino brašno

Rižino brašno

Riža kao i proso ulazi u rijetke plodove lužnate reakcije. Ona okruglog oblika potječe iz Japana dok duguljasta riža porjeklo vuče iz Indije. Kao kod svih žitarica tako i kod riže vrijedi ona da je cjelovito zrno puno kvalitetnije. No postoji poseban postupak namakanja kod kojega vrijedni elementi iz ovojnice prelaze u zrno, takva se riža zove PARABOILED. Dakle treba kod kupnje obratiti pažnju na tu vrstu. Rižu možemo izmljeti kod kuće.

Rogač brašno

Rogač cijeli ali i brašno rogača posebne je arome i okusa. Namjena osim u kuhinji mu je što se tiče spravljanja raznih mixeva i pripravaka za ribe kao primame jako velika. U nekim je mixevima kao bird i krem mixu gotovo nezamjenjiva jer jako dobro uopotpunjava okus mixa.

Riba jednostavno odlično reagira na rogač brašno i tu činjenicu treba iskoristiti. Doziranje u mix do 20% zadovoljiti če sve naše potrebe.

Rogač brašnoRogač brašno Bučina pogačaBučina pogača

Bučina pogača-brašno

Svim ribičima poznata primama. Njezina namjena kao pogače je sveprisutna. Samljevena u brašno nudi nam jedan nevjerojatan izvor vrijednih elemenata posebno proteina uz koje u idealnoj vezi idu vitamini i minerali. Pošto se radi o proizvodu iz kojega su izvučene masnoče i to one puno vrijedne možemo kombinirati dio pogača brašna i dio bučinih koštica svježe samljevenih.

Ptičja hrana, mljevena i prezle

Brašna sjemenki koje možemo sami kod kuče spraviti posebna je grupa namirnica koju spominjemo pod brašnima.

U tu grupu ide i mekana ptičja hrana ili kako ju netko naziva biskvitna hrana.

Ili kao več spravljena kombinacija za određene ptice ili pak kupovajuču vrste sjemenki na sve moguče i nemoguče strane, kombinacija sjemenki radi svojih posebnosti samljevene u grublje ili finije brašno donosi upotpunjavanje mixa sa vrijednim vlaknima, mastima, te pridonosi poroznosti a ponekad sa nekim sjemenkama i težini boile te hrskavi efekt. Intezivan miris bogatih aroma koje nose u svojim uljima dodatno označava boilu. Pošto svaka sjemenka posebno ima svoju vrijednost najbolje su kombinacije određenih. Samo da spomenem jednu kombinaciju koju u 10 postotnom omjeru stavljam u riblji i krem mix. To su lan, konoplja, crveno proso, niger, konoplja i bučine koštice.

Što se pak tiče mekane ptičje hrane iako se ne radi o brašnima vrijedno ju je spomenuti jer takvu hranu ponekad, ako se radi o ptičjoj hrani u suhom obliku, isto znamo mljeti da bi usitnili njenu granulaciju. Tu se ustvari radi o prezlama. U tijeku proizvodnje zamješa se proizvod nalik na kruh u koji mogu iči i jaja te boje. Radi se o sintetičkim bojama, carofil crvena i žuta. Nakon pečenja tj dehidriranja te mljevenja dobijene prezle oplemenjuju se sa svim elementima potrebnima za dobar napredak malih i velikih ptica, slobodnih ili u zatvorenom uzgoju. Izuzetan su ili dodatak a još bolje kao osnova našeg mixa jer se radi o gotovoj smjesi.

PrezlePrezle

Zaključak

Sve ovo navedeno šaran nikako nemože pronači u svom okruženju osim u posebnim okolnostima ili našim utjecajem. Moć vezanja navedenih brašna kreče se od loših do jako dobrih karakteristika. Jedino što moramo uzeti u obzir da što je vezivna moč bolja kvaliteta brašna što se tiče nutrijenata je lošija pa zato raznim korekcijama drugih namirnicama prioritet bi nam trebao biti što više ubaciti brašna bogata vlaknima i što cjelovitija zrna.

Šaran je izuzetno prilagodljiva životinja i nikako apriori nemožemo izuzeti hranjivu vrijednost biljnih brašna bez obzira što smo, ne svi, uvjerenja da isključivo ako može birati izabire hranu životinjskog porjekla. Zato tu ostavimo barem malu ogradu za sve one koji smatraju da i te namirnice uvelike mogu zadovoljiti našeg ljubimca i stvoriti mu predpostavke da dobro napreduje.

Izvori nabave tih namirnica zaista su široke a i cijene koje nalazimo. Zato je jako dobro udružiti se u manje ili veče skupine zainteresiranih pri nabavki takvih namirnica. Od mlinova preko trgovina večim i manjih pa do strogo specijaliziranih pet shopova možemo sve nabaviti.

Jedino preporuka za sve da sve sjemenke koje možemo kod kuče pretvarati u brašna raznim postupcima je najbolji put i treba se ga držati jer najbolja i najkvalitetnija namirnica je svježe samljeveno zrno.

Puno uspjeha u slaganju mixeva i bistro na ribolovu!

Nazivi i tipovi brašna

Nazivi i tipovi brašna i krupice su:

  • krupica (tip 400)
  • bijelo brašno (tip 400 i tip 550)
  • polubijelo brašno (tip 700 i tip 850);
  • crno brašno (tip 1100 i tip 1600);
  • prekrupa;
  • brašno iz cijelog zrna (integralno);
  • prekrupa iz cijelog zrna (integralna);
  • krupica iz durum pšenice;
  • brašno iz durum pšenice.

Mlinski proizvodi moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće:

1. Količina pepela, računato na suhu tvar iznosi:

  • do 0,45% za krupicu i bijelo brašno tip 400;
  • od 0,50% do 0,60% za bijelo brašno tip 550;
  • od 0,65% – 0,75% za polubijelo brašno tip 700;
  • od 0,80% – 0,90% za polubijelo brašno tip 850;
  • od 1,05% – 1,15% za crno brašno tip 1100;
  • od 1,55% – 1,65% za crno brašno tip 1600;
  • do 3,00% za prekrupu;
  • do 2,00% za brašno i prekrupu iz cijelog zrna;
  • do 0,90% za krupicu iz durum pšenice;
  • od 0,90% – 2,00% za brašno iz durum pšenice;
  • do 5,5% za klicu;
  • do 7,00% za posije.

2. Stupanj kiselosti mlinskih proizvoda iznosi do:

  • 2,5 za krupicu i bijelo brašno tip 400;
  • 2,9 za bijelo brašno tip 550;
  • 3,0 za polubijelo brašno tip 700;
  • 3,2 za polubijelo brašno tip 850;
  • 3,3 za crno brašno tip 1100;
  • 4,0 za crno brašno tip 1600;
  • 5,0 za brašno i prekrupu iz cijelog zrna;
  • 6,0 za prekrupu;
  • 40/100 g masti za klice;
  • 8 za posije.

3. Klica mora sadržavati više od 25% bjelančevina i više od 8% masti računato na suhu tvar.

4.2. Mlinski proizvodi od raži

Mlinski proizvodi od raži razvrstavaju se i stavljaju na tržište pod nazivom:

  • raženo brašno (tip 750, 950, 1250);
  • ražena prekrupa;
  • raženo brašno i ražena prekrupa iz cijelog zrna.

Mlinski proizvodi od raži moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće:

1. Količina pepela, računato na suhu tvar iznosi:

  • od 0,70 – 0,80% za brašno tip 750;
  • od 0,90 – 1,00% za brašno tip 950;
  • od 1,20 – 1,30% za brašno tip 1250;
  • do 3,00% za prekrupu;
  • do 2,00% za brašno i prekrupu iz cijelog zrna.

2. Stupanj kiselosti mlinskih proizvoda od raži iznosi do:

  • 3,2 za brašno tip 750;
  • 3,7 za brašno tip 950;
  • 4,2 za brašno tip 1250;
  • 5,0 za prekrupu;
  • 5,0 za brašno i prekrupu iz cijelog zrna.

Mlinski proizvodi od kukuruza

Članak 26.

Mlinski proizvodi od kukuruza razvrstavaju se i stavljaju na tržište pod nazivom:

  • kukuruzna prekrupa;
  • kukuruzna krupica;
  • kukuruzno brašno.

U procesu mljevenja kukuruza moraju se odstraniti klice.

Mlinski proizvodi od kukuruza moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće:

1. Stupanj kiselosti iznosi do:

  • 2 za prekrupu i krupicu
  • 3 za brašno.

2. Količina masti iznosi do:

  • 3,0% računato na suhu tvar u brašnu
  • 2,0% računato na suhu tvar u prekrupi i krupici.

Brašno, bijelo

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari Mjerna jedinica Količina
Energetska vrijednost kcal / kJ 364 / 1522
Ukupno bjelančevina g 10,33
Ukupno ugljikohidrata g 76,31
Ukupno masti g 0,98
Dijetalna vlakna g 2,70
Kolesterol mg 0,00

Pšenica

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

339 / 1417

Ukupno bjelančevina

g

13,68

Ukupno ugljikohidrata

g

71,13

Ukupno masti

g

2,47

Kolesterol

mg

0,00

PšenicaPšenica

Ječam

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

354 / 1480

Ukupno bjelančevina

g

12,48

Ukupno ugljikohidrata

g

73,48

Ukupno masti

g

2,30

   

Dijetalna vlakna

g

17,30

Kolesterol

mg

0,00

JečamJečam Ječam zrnoJečam zrno

Riža

Riža srednjega zrna, bijela

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

360 / 1505

Ukupno bjelančevina

g

6,61

Ukupno ugljikohidrata

g

79,34

Ukupno masti

g

0,58

Dijetalna vlakna

g

1,40

Kolesterol

mg

0,00

   

RižaRiža Uzgoj rižeUzgoj riže

Proso

Postoje mnoge vrste prosa. Iako je riječ proso ruskog podrijetla (i koristi se u mnogim jezicima), ta žitarica dolazi iz Egipta ili iz Arabije. Obilato se koristi u zemljama Dalekog Istoka, naročito u Kini i Indiji.

Proso je veoma zdrava namirnica, ne samo po bogatstvu svojih prehrambenih vrijednosti, već i zato što je to lužnati plod, što nije baš uobičajeno među žitaricama.

Bogato je magnezijem i željezom, što je naročito važno za anemične osobe.

Mineralni sastav prosa pozitivno utječe na rad nervnog sustava, a posebno mjesto u prehrani trebalo bi, zbog svog lužnatog svojstva, zauzimati kod ljudi koji boluju od artritisa. Osim toga, kod bolesnika koji piju antibiotike ili kod osoba s problemima probavnog trakta, pomaže pri regeneraciji crijevne flore.

U izvornom obliku proso je obavijeno veoma tvrdom vanjskom ovojnicom, koju treba oljuštiti prije uporabe, jer u takvom obliku proso mogu koristiti samo ptice zbog velikog postotka neprobavljive celuloze.

Na našem se tržištu može nabaviti i oljušteno proso.

Ova se žitarica može pripremati na mnogo načina. Može se koristiti u obliku kaše za doručak ili kao osnova za mnoge zdrave i ukusne kreme i pudinge.

Proseno brašno se može koristiti uz druga brašna i za "vezivanje" jela umjesto bjelanjka, budući da sadrži u velikim količinama dobro topljiva vlakna koja tom brašnu daju odlično svojstvo vezivanja. Zato ga se može stavljati u kolačiće, vegetarijanske odreske i paštete, te u pečenja od mahunarka ili orašastih plodova.

Sastav u 100 g

Jedinice

En
kJ

Bjel
g

UH
g

M
g

Vl
g

Ca
mg

P
mg

Fe
mg

Mg
mg

Zn
mg

B1
mg

B2
mg

B6
mg

Nk
mg

E
mg

Zrno

1490

10

69

4,0

4,0

22

310

9,0

170

1,8

0,26

0,14

0,75

1,8

0,7

ProsoProso Proso zrnoProso zrno

Raž

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

335 / 1400

Ukupno bjelančevina

g

14,76

Ukupno ugljikohidrata

g

69,76

Ukupno masti

g

2,50

Dijetalna vlakna

g

14,60

Kolesterol

mg

0,00

RažRaž

Soja i stočni grašak u ishrani stoke

Soja i stočni grašak spadaju u porodicu leguminoza i kao takove koriste se u ishrani stoke kao krmiva koja osiguravaju izvor proteina (bjelančevina). Proteini se sastoje od amino-kiselina (njihov su sastvni dio) koje su pak esencijalne (za život neophodne) i koje se moraju unijeti hranom jer ih organizam sam ne proizvodi i neesencijalne bez kojih organizam može neko određeno vrijeme ili ih može proizvesti i sam. Za svaku vrstu životinja postoji drugi popis esencijalnih amino-kiselina. Najgrublja podjela je na preživače koji uz pomoć posebnih bakterija sami proizvode većinu amino-kiselina pa zbog toga je za njih popis esencijalnih amino-kiselina kraći i na nepreživače koji moraju hranom dobiti sve što im je potrebno za život i proizvodnju.

Svako krmivo ima drugačiju “krvnu sliku” u obliku: amino-kiselina koje grade proteine, ugljiko-hidrata koji daju energiju te vitamina i minerala. Stoga je neophodno kombinirati krmiva i na taj način koristiti određeno krmivo u postotku za određenu vrstu i kategoriju životinja.

Sadržaj proteina i masti u nekim krmivima:

Sadržaj =>

Krmivo

% S.P. (sirovih proteina)

% P.B. (probavljivih proteina

% S.M. sirove masti (ulja)

Metionin

+cistin

lizin

triptofan

Soja zrno-tostirana

38

34,1

18

1,09

2,4

0,52

Sojina sačma

44

37,5

0,5

1,59

3,2

0,6

Soja-pogača

42

35,5

3,5

1,22

2,7

0,65

Suncokretova sačma

42

41,1

2,3

2,2

1,7

0,5

Suncokret pogača

41

32

7,6

2,4

2

0,6

Sačma uljane repice

36

32

2,6

1,19

2,12

0,46

Grašak, suho zrno

23-25

20

1,7

0,4

1,43

0,9

kukuruz

7-8

5

3,5

0,3

0,22

0,09

Sačme i pogače uljarica: soje, suncokreta i uljane repice u stvari su nusproizvod tvornica ulja koje su tještenjem zrna (pa se dobiju pogače) ili kemijskim postupkom (ostaju sačme) odstranile sadržaj ulja.

Da bi se soja u obliku zrna mogla koristiti kao stočna hrana potrebno ju je termički obraditi (prepržiti, tostirati ili kuhati) na najmanje 107 0C kroz 10 min. da bi se uništio tripsin inhibitor (enzim koji blokira dio probave) .

Stočni grašak koristi se prekrupljen u ishrani stoke i u daleko većim % nego tostirano zrno soje.

Sjeme sojeSjeme soje GrašakGrašak

Heljda

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

343 / 1434

Ukupno bjelančevina

g

13,25

Ukupno ugljikohidrata

g

71,50

Ukupno masti

g

3,40

Dijetalna vlakna

g

10,00

Kolesterol

mg

0,00

Heljda proizvodHeljda proizvod HeljdaHeljda

Lanene sjemenke

Lanene sjemenke se razlikuju ovisno o mjestu uzgoja - tako da su u Kanadi crne ili smeđe, a u Indiji žućkaste. Ova se kultura uzgaja preko 5000 godina u umjerenim i tropskim područjima, upotrebljavajući se u mnogobrojne svrhe. Stari Egipćani su od lanenog vlakna proizvodili posebne omotače u kojima su mumificirali svoje vladare. Stari Grci i stari Rimljani su ga koristili u prehrani, miješajući lan sa kukuruznim brašnom prilikom pripreme kruha, te također kao lijek za probavne smetnje.

Danas se lan također koristi u nebrojene svrhe. Od predivnog lanenog platna sa raznim uzorcima, do cijele palete kozmetičkih proizvoda, kao i farmaceutskih proizvoda, za humanu i veterinarsku upotrebu. Sve se više shvaća važnost i značaj tog malenog sjemena, i u ljudskoj prehrani, budući da u sebi sadrži značajne količine korisnih, a inače rijetkih sastojaka U prehrani se lan može koristiti na nekoliko različitih načina. Najbolje je koristiti cjelovite sjemenke tako što će se miješati u kruh, u kolače i to kao čitave ili kao usitnjene sjemenke, koje daju blagi orašasti ukus jelima. Osim toga, svježe lanene sjemenke se mogu dodavati različitim jelima, umacima, salatama, juhama od povrća, sarmama, popečcima, žitaricama itd.

Iznimno je važno uvrstiti lan u svakodnevnu prehranu zbog esencijalne omega 3 masne kiseline koja je dosta rijetka u našoj hrani, a lan je namirnica koja daleko nadmašuje sve ostale po količini omega 3 masne kiseline koju sadrži. Naime, lan u sebi sadrži najmanje 7 puta više tih masnih kiselina, nego ostale biljke, kao što su soja, orasi, špinat, bademi, banane i druge biljke. Omega 3 masne kiseline su važne za mnoge funkcije u našem tijelu: za pravilan rast i razvoj djeteta, imaju zaštitnu ulogu protiv srčanog infarkta i moždanog udara, smanjuju sklonost infekcijama jačajući imunitet, pružaju određenu zaštitu protiv autoimunih bolesti, smanjuju rizik za određene vrste raka . Sljedeća komponenta također vrijedna spomena jesu lignansi. To je skupina fitoestrogena, odnosno biljnih estrogena, koji se pod utjecajem bakterijske flore naših crijeva pretvaraju u moćne tvari slične hormonima.

Zato sjemenke lana, u našem mixu mogu napraviti zaista pozitivan pomak. Bilo da ciljamo na iskorištenje prisutnih nutrijenata u mixu, ili potičemo bržu probavu, pa sve do toga popravljamo nutritivnu sliku mixa.

Doze do 5% sasvim če zadovoljiti sve te naše naume

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

534 / 2232

Ukupno bjelančevina

g

18,29

Ukupno ugljikohidrata

g

28,88

Ukupno masti

g

42,16

Dijetalna vlakna

g

27,30

Kolesterol

mg

0,00

LanLan Lanene sjemenkeLanene sjemenke

Sjemenke bundeve

Bundevine sjemenke su odličan izvor primarnih bjelančevina a bogate su i mnogim vitaminima i mineralima. Sadrže visok postotak bjelančevina i u nekim vrstama doseže čak 31%, a sve esencijalne amino kiseline zastupljene su u odličnom omjeru. Šaka bučinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba prosječne osobe za aminokiselinama, a uspoređujući bjelančevine u tom sjemenju s bjelančevinama u mesnom odresku, može se zaključiti da je količina esencijalnih aminokiselina u golicama veća nego u mesu. Osim toga, one su odličan izvor mnogih vitamina i minerala, naročito cinka i željeza kojeg golice imaju triput više nego meso. Bučine sjemenke su u biljnom svijetu, uz laneno sjeme, najbolji izvori esencijalne masne kiseline omega 3, za koju se zna da je u našem tijelu preteča prostaglandina tipa 3 koji su neophodni za mnoge tjelesne funkcije - vid, sposobnost učenja, koordinaciju, raspoloženje. Taj niz prostaglandina također smanjuje zgrušavanje krvi, regulira razinu kolesterola u krvi, poboljšava imunološki sustav i odgovoran je za još mnogo drugih funkcija čiji se broj svakodnevno nadopunjuje novim istraživanjima. Uz omega 3, bučine sjemenke sadrže i drugu, omega 6 esencijalnu masnu kiselinu, koja se, međutim, nalazi i u brojnim drugim sjemenkama i orašastim plodovima.

Bučino ulje se stoljećima koristilo u istočnoj Evropi, Indiji i Americi. Proizvodi se iz sjemenki posebne vrste uljene buče. Osim u proizvodnji ulja, one se u prehrani koriste neprerađene kao bogat izvor omega masnih kiselina, vitamina i minerala.

Nama je izuzetno interesantna bućina pogača kao nusprodukt u proizvodnji bućinog ulja. Sa sadržajem visokokvalitetnog proteina i do 60% predstavlja izuzetan dodatak boilama u svakom pogledu.

BundevaBundeva Sjemenke bundeveSjemenke bundeve

Rogač

Ugljikohidrati čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D.

Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija.

U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal. 100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 067 g masti te čak 41 gram vlakana.

RogačRogač Mladi rogačMladi rogač

Kikiriki u ljusci

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari

Mjerna jedinica

Količina

Energetska vrijednost

kcal / kJ

567 / 2370

Ukupno bjelančevina

g

25,80

Ukupno ugljikohidrata

g

16,13

Ukupno masti

g

49,24

Dijetalna vlakna

g

8,50

Kolesterol

mg

0,00

Kikiriki u ljusciKikiriki u ljusci KikirikiKikiriki

Klice

Klice iz dana u dan postaju sve popularnije diljem svijeta zbog svojih hranjivih vrijednosti, ljekovitih svojstava i jednostavnosti pripreme. Nutricionisti ih nazivaju vitaminsko-mineralnim bombama jer se količine minerala i vitamina klijanjem uvećavaju za 4-10 puta u odnosu na sjemenke prije početka klijanja. Osim toga, sadrže enzime i nukleinske kiseline koji pokreću izmjenu tvari, regeneriraju stanice i jačaju imuni sustav. Lako su probavljive, pa je iskoristivost vitamina koje sadrže daleko veća nego kod vitaminskih pripravaka dobivenih sintetskim putem.

Vrste klica i njihovo djelovanje

Alfalfa klice

- multivitaminske bombe - sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala

Alfalfa kliceAlfalfa klice Klice azuki grahaKlice azuki graha

Klice azuki graha

- sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C

Klice badema

- sadrže kvalitetne nezasičene masne kiseline, te vitamin E

BademiBademi Klice brokuleKlice brokule

Klice brokule

- sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala

Klice bundevinih sjemenki

- sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C - jačaju imunološki sustav

Bundevine sjemenkeBundevine sjemenke Klice grahaKlice graha

Klice graha (domaćeg)

- obiluju bjelančevinama, balstnim tvarima - potiču probavu

Klice graška

- sadrže bjelančevine, balastne tvari

GrašakGrašak LećaLeća

Klice leće

- sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E - djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav

Klice kresa

- sadrže vitamine C i A - sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, potiču probavu

Klice kresaKlice kresa klice mungo grahaklice mungo graha

Klice mungo graha

- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine - čiste organizam od toksina, djeluju diuretčno, jačaju krv i funkciju jetre

Klice pšenice

- sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine

PšenicaPšenica Klice kvinoeKlice kvinoe

Klice kvinoe

- sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E

Klice raži

- sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine

RažRaž Klice rotkviceKlice rotkvice

Klice rotkvice

- sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C

Klice sezama

- sadrže nezasičene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E - djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari

SezamSezam Klice sojeKlice soje

Klice soje

- sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline

Klice slanutka

- sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari

SlanutakSlanutak SuncokretSuncokret

Klice suncokretovih sjemenki

- sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasičenih masnih kiselina

Klice zobi

- sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij - jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja.

ZobZob

Zbog svoje lake probavljivosti klice u uvjetima hladnije vode donose tako potrebnu lako probavljivu komponentu prepunu visokokvalitetnih hranjivih elemenata. Posebno treba obratiti pažnju na rok trajanja kod nabavke klica. Iskoristiti ih odmah po kupovini.

Hrana za kanarince

Kemijski sastav:

Sirov protein 18%
Sirova mast 11%
Pepeo 6,5%
Sirova vlakna 6%
Kalcij 1%
Fosfor 0,5%
Metionin 4,100 mg / kg
Lizin 4,300 mg / kg
Vitamin A 8,000 IU / kg
Vitamin D3 1,600 IU / kg
Vitamin E 20 mg / kg

Vitamin K, B1, B2, B6, B12, C, PP, folna kiselina, biotine i kolin.
Minerali: natrij, magnezij i kalij.
Elementi u tragovima: željezo, bakar, mangan, cink, jod i selena.

Sjemenke:

Svjetlica 67%
Niger 5%
Repica 4%
Ljuštena zob 4%
Lana 4%
Konoplje 2%
Perilla 2%
Chia 2%
VAM kuglice 8%
Školjke oštrige 2%

Hrana za kanarinceHrana za kanarince ČešljugarČešljugar

Hrana za papige tigrice

Kemijski sastav:

Sirov protein 13%
Sirova mast 6%
pepeo 6%
Sirova vlakna 6%
Kalcij 0,9%
Fosfor 0,5%
Metionin 2,600 mg / kg
Lizin 2,900 mg / kg
Vitamin A 6,000 IU / kg
Vitamin D3 1,200 IU / kg
Vitamin E 14 mg / kg

Sjemenke:

Svjetlica 40%
Proso žuto 19%
Proso bijeli 13%
Proso japanski 7%
Muhar žuti 4%
Ljuštena zob 4%
Proso crveno2%
Lan 1%
VAM kuglice 8%
Školjke oštrige 2%

Papiga tigricaPapiga tigrica PapigePapige

Insekt hrana za ptice

Kemijski sastav:

Sirovi protein 26 %
Sirove masti 10 %
Pepeo 12,5 %
Sirova vlaknina 5 %
Kalcij (Ca) 2,15 %
Fosfor (P) 0,41 %
Vit A 12.500 IU/kg
Vit D3 1.400 IU/kg
Vit E 80 mg/kg
Vit K 2,7 mg/kg
Vit B1 6,5 mg/kg
Vit B2 14,5 mg/kg
Vit B3 (Pantotenska kiselina) 18 mg/kg
Vit B6 5,4 mg/kg
Vit B12 0,03 mg/kg
Vit C 48 mg/kg
Vit PP 3 mg/kg
Folna kiselina 1,35 mg/kg
Vit H (Biotin) 0,24 mg/kg
Kolin 630 mg/kg
Lizin 0,73 %
Treonin 0,49 %
Metionin 0,25 %
Triptofan 0,16 %
Cistin 0,26 %

Žuta i crvena suha biskvitna ptičja hrana

Kemijski sastav:

Sirovi protein 17,0 %
Sirove masti 4,8 %
Vlaga 8,5 %
Pepeo 4,7 %
Sirova vlaknina 2,0 %
Kalcij (Ca) 0,8 %
Fosfor (P) 0,4 %
Vit A 25.000 IU/kg
Vit D3 2.250 IU/kg
Vit E 45 mg/kg
Vit K 1,36 mg/kg
Vit B1 1,8 mg/kg
Vit B2 7,2 mg/kg
Vit B3 (Pantotenska kiselina) 10 mg/kg
Vit B6 2,7 mg/kg
Vit B12 0,03 mg/kg
Vit C 54 mg/kg
Vit PP 36 mg/kg
Folna kiselina 0,68 mg/kg
Vit H (Biotin) 0,06 mg/kg
Kolin 500 mg/kg
Lizin 0,92 %
Treonin 0,69 %
Metionin 0,38 %
Triptofan 0,19 %
Cistin 0,34 %
Bakar (Cu) 16,89 mg/kg

Žuta i crvena vlažna (med) biskvitna ptičja hrana

Kemijski sastav:

Sirovi protein 17,0 %
Sirove masti 16,0 %
Vlaga 10,0 %
Pepeo 4,5 %
Sirova vlaknina 1,6 %
Kalcij (Ca) 0,85 %
Fosfor (P) 0,5 %
Vit A 25.000 IU/kg
Vit D3 2.250 IU/kg
Vit E 45 mg/kg
Vit K 1,36 mg/kg
Vit B1 1,8 mg/kg
Vit B2 7,2 mg/kg
Vit B3 (Pantotenska kiselina) 10 mg/kg
Vit B6 2,7 mg/kg
Vit B12 0,03 mg/kg
Vit C 54 mg/kg
Vit PP 36 mg/kg
Folna kiselina 0,68 mg/kg
Vit H (Biotin) 0,06 mg/kg
Kolin 500 mg/kg
Lizin 0,87 %
Treonin 0,64 %
Metionin 0,34 %
Triptofan 0,20 %
Cistin 0,29 %
Bakar (Cu) 15 mg/kg

Začini

Začini i biljke

Inhibicijski utjecaj

   

      Cimet                Klinčić           Gorušica

CimetCimet

KlinčićiKlinčići

GorušicaGorušica

Vrlo snažan

Piment, lovor, kumin, korijander, kim, origano, ružmarin, kadulja, timijan

PimentPiment

KimKim

OriganoOrigano

Snažan

Crni papar            paprika            ingver

Crni paparCrni papar

PaprikaPaprika

Srednji

   

Studije iz posljednje dekade prošlog stoljeća potvrdile su da rast i gram – pozitivnih i gram–negativnih mikroorganizama koji kontaminiraju hranu (bakterije, kvasaci, i plijesni) može biti inhibiran pomoću začinskog bilja – češnjaka, luka, cimeta, klinčića, timijana, kadulje i drugih.

Efekt prisutnosti tih začinskih biljaka se proučavao u prehrambenim proizvodima kao što su marinade, umaci, kruh, riža, riblji i mesni proizvodi.

Masne kiseline, proteini, voda, sol u proizvodima su adekvatna podloga za razvoj i rast mikroorganizama.U našem slučaju to su posebno jaja naročito zbog kratke termičke obrade. To samo pokazuje da prehrambeni proizvodi koji imaju takav sastav moraju biti začinjeni kako bi se inhibirao rast mikroorganizama. Inhibitorski utjecaj pojedinih začina na pojedine rodove mikroorganizama

Začinsko bilje

Mikroorganizmi

ČešnjakČešnjak

Salmonella typhymurium, Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Bacillus cereus, Bacillus subtilis, mikotoksinogeni rodovi: Aspergillus, Candida albicans

LukLuk

Aspergillus flavis, Aspergillus parasiticus

CimetCimet

mikotoksinogeni rodovi Aspergillus, Aspergillus parasiticus

KlinčićiKlinčići

mikotoksinogeni rodovi Aspergillus

GorušicaGorušica

mikotoksinogeni rodovi Aspergillus

PimentPiment

mikotoksinogeni rodovi Aspergillus

OriganoOrigano

mikotoksinogeni rodovi Aspergillus , Salmonella spp., Vibrio parahaemolyticus

RužmarinRužmarin

Bacillus cereus, Staphylococcus aureus, Vibrio parahaemolyticus

LovorLovor

Clostridium botulinum

KaduljaKadulja

Bacillus cereus, Staphylococcus aureus, Vibrio parahaemolyticus

TimijanTimijan

Vibrio parahaemolyticus

Oleorezini su pomoću otapala ekstrahirane aktivne, hlapljive i nehlapljive komponente biljaka. Nehlapljive komponenete začina su u stvari aktivne komponente koje određuju okus i aromu tipičnu za pojedini začin kao što je piperin u crnom papru, ili kapsaicinoidi u paprici, a isto tako nehlapljive komponete su pigmenti (klorofili, karotenoidi, kurkuminoidi), voskovi i biljna ulja (mono-, di- i tri- gliceridi).

Dozvoljena otapala koja se upotrebljavaju u tu svrhu su aceton, heksan, etil acetat, etilni alkohol i ugljični dioksid. Oleoresini su uglavnom tekući, a konzistencija im varira od tekućeg do polutvrde paste.

Praškasti Spray dried enkapsulirani oleoresini su dobiveni metodom ekstrakcije iz sirovih začinskih biljaka te sušeni u struji zraka miješani s gumom arabikom koja formira zaštitni sloj oko čestice aromatske tvari. Funkcija tog sloja od prirodnog materijala je zaštita od mikrobiološke kontaminacije, duži rok trajanja proizvoda u koji se dodaje jer se postepeno otpuštaju aromatske tvari i aktivne komponente bakteriostatskog učinka. Antimikrobne komponente u začinskom bilju

Začinsko bilje

Antimikrobne komponente

Aktivnost na pojedine vrste m.o.

PimentPiment

Eugenol

Generalna aktivnost

BosiljakBosiljak

Esencijalna ulja

Bakterije, Salmonela

LovorLovor

Piperin

Bakterije, gljive

Crni paparCrni papar

Kumarin

Gljive, Lactobacillus, Micrococus, E.Coli, E. Faecalis

KimKim

Kapsaicin

Bakterije, gljive, virusi

PaprikaPaprika

Eugenol

Bakterije

KlinčićiKlinčići

Esencijalna ulja

Generalna aktivnost

KorianderKoriander

Alicin, ajoen

Bakterije, gljive

KoparKopar

Saponini

Bakterije

ČešnjakČešnjak

Terpenoidi

Generalna aktivnost

GinsengGinseng

Saponini

E.coli, Sporothrix schenckii, Staphylococcus, Trichophyton

HmeljHmelj

Lupulon, humulon

Generalna aktivnost

HrenHren

Terpenoidi

Generalna aktivnost

Muškatni oraščićMuškatni oraščić

 

Generalna aktivnost

Crveni lukCrveni luk

Alicin

Bakterije, Candida

RužmarinRužmarin

Esencijaln ulja

Generalna aktivnost

EstragonEstragon

Kafeinska kiselina, tanini

Virusi, spore

TimijanTimijan

Kafeinska kiselina, timol, tanini

Virusi, bakterije, gljive

KurkumaKurkuma

Kurkumin, esencijalno ulje

Bakterije, protozoe

Začinsko bilje koje se dodaje u mesne i riblje proizvode osim aromatiziranja ima i vrlo jak bakteriostatski učinak zahvaljujući njihovim aktivnim komponentama: alkoholi, aldehidi, esteri, terpeni, fenoli, organske kiseline i mnoge druge koji još nisu identificirae.

Mehanizmi djelovanja su slijedeći:

  • Alkoholi – denaturacija proteina i otapanje lipida
  • Aldehidi - inaktiviranje proteina
  • Fenoli – razaranje citoplazmene membrane, denaturacija proteina
  • Organske kiseline – inhibitori metabolizma, ponajviše škode plijesnima, djelovanje nije povezano s njihovom kiselošću.
  • Ovaj dio posebno skreće pažnju na najvažniji dio kod kreiranja mixeva a taj je njegova probavljivost. Bilo koja pomoć pri uspješnom probavljanju ponuđenih nutrijenata i više je nego dobro došla. Zato su mehanizmi djelovanja aktivnih komponenti začina jedan smjer u spravljanju mixeva koji ima veliku perspektivu.

Kvasac

Definicija kvasca koju nalazimo u udžbenicima glasi: „Kvasci su jednostanični mikroorganizmi iz skupine gljiva koji metaboliziraju šećere u ugljični dioksid i alkohol“.

Ipak, ne treba nam takav znanstveni pristup da bismo shvatili kako se tijesto diže ili kako od grožđa nastaje vino. Sve što treba znati je da se radi o vrlo malim organizmima, koji se hrane pretežito šećerom, a njihovi otpadni produkti su ugljični dioksid i alkohol. Poznato je oko 500 vrsta kvasaca, podijeljenih u 60 rodova, a različite vrste koriste se u različite svrhe. Prvi zapisi o njihovoj primjeni u procesu fermentacije alkoholnih pića potječu još od Sumerana, 6000 godina prije Krista, dok su ih u pekarske svrhe prvi koristili stari Egipćani 5000 godina, prije Krista! Sve fermentacijske industrije, kao dio područja biotehnologije, okoristile su se inovativnim dostignućima u proizvodnji pekarskog kvasca, primjerice, u proizvodnji enzima, aminokiselina i vitamina te molekula s terapijskim djelovanjem kao što su hormoni, antibiotici i cjepiva. Zanimljiv je podatak da, osim što se koristi u mnogim istraživanjima te ima velik potencijal za široku znanstveno-praktičnu primjenu, 23% genoma kvasca identično je ljudskom!

Pri pečenju kruha koriste se kvasci koji proizvode malo alkohola, a i ta mala količina etanola koji se proizvede ispari u tijekom pečenja. Za proizvodnju piva, vina i žestokih alkoholnih pića koriste se pak kvasci koji proizvode veće količine alkohola i mogu preživjeti u mediju s visokom koncentracijom alkohola, kao npr. Saccharomyces pastorianus tj. Saccharomyces carlsbergensis (kultura koja je dobila naziv prema Carlsberg pivovari u Copenhagenu) ili Saccharomyces ellipsoideus koji se ne uzgaja kao kultura, nego se prirodno nalazi u grožđu. Za dizanje tijesta gotovo se isključivo koristi pivski kvasac – Saccharomyces cerevisiae, a ponekad i Saccharomyces exiguus. Naziv "Saccharomyces" – “slatka gljivica” dolazi od grčkih riječi Saccharo- šećer i Myco- gljivice, dok "cerevisiae" dolazi iz latinskog i znači “pivski”.

Pivski kvasacPivski kvasac PivoPivo

Vrste šećera prisutne u mediju koji fermentira – u slučaju kruha u tijestu – imaju presudni utjecaj na napredovanje fermentacije. Postoje razne vrste šećera, međutim, kvasci uglavnom preferiraju glukozu. Stoga dodamo li konzumni šećer saharozu kvascu, on se prvo mora pocijepati na glukozu i fruktozu uz pomoć enzima saharaze. Ne dodamo li šećer brašnu, kvasac će djelomično razgraditi molekule škroba uz pomoć enzima amilaze. Dakle, što se tiče hrane kvasci će se snaći, međutim, za optimalnu aktivnost valja im osigurati i pravu temperaturu. Jedna stanica kvasca u sat vremena može razgraditi otprilike onoliko molekula glukoze koliko i sama teži, proizvodeći pritom veliku količinu CO2! Hranidbene potrebe kvasaca su prilično jednostavne – za rast su im potrebni izvori dušika (amonij-sulfat, ureja, aminokiseline), vitamin biotin te sol i elementi u tragovima.

Pivski kvasac pretvara šećer u ugljični dioksid i na temperaturi od 5 ºC, stvaranje plina povećava se eksponencijalno povišenjem temperature do 38 ºC, a pri temperaturi od 40 ºC počinje polako odumirati. Idealna temperatura mu je 30 ºC na kojoj se brojčano udvostručuje (razmnožava) unutar svega sat i pol – dva, a idealan pH mu je u neutralnom ili lagano kiselom području. Stoga, ako kvasac stavite u vruću vodu ili mlijeko doživjet ćete neuspjeh. Pekari većinom kao optimalnu temperaturu fermentacije odabiru 25 ºC. U proizvodnji piva pak, temperature se prilagođavaju tipu piva koje se proizvodi – za „ale“ to je 20-23 ºC dok su za „lager“ nešto niže – 12-17 ºC.

Postoji više uporabnih oblika kvasca:

Krem – kvasac

Krem-kvasac, čije su se preteče koristile već u 19. stoljeću, suspenzija je stanica kvasca u tekućini. Najčešće se upotrebljava u velikim pekarskim pogonima, s posebnim dispenzijskim sustavima. Nije upotrebljiv u manjim pekarnama niti u kućanstvima.

Aktivni suhi kvasac

Ovaj oblik kvasca pogodan je za upotrebu u kućanstvima, kao i kod dužeg transporta i nekontroliranih uvjeta skladištenja. Sastoji se od grubih duguljastih granula u kojima su žive stanice oklopljene omotačem suhih, mrtvih stanica kvasca, a aktivira se hidratizacijom. Usprkos otpornosti na loše uvjete skladištenja, smatra se oblikom koji je najosjetljiviji na termalne promjene pri kulinarskoj uporabi.

Pekarski suhi kvasac

Instant suhi pekarski kvasac proizvodi se iz posebno selektiranog soja kvasca Saccharomyces cerevisiaeprilagođenog tehnološkom postupku fermentacije, sušenja i pakiranja. Njegova proizvodnja započela je još za vrijeme Drugog Svjetskog rata u SAD-u, u želji da se proizvede kvasac koji ne zahtjeva posebne uvjete skladištenja, a koji će istovremeno brzim rastom skraćivati vrijeme pečenja. U obliku je sipkih kratkih štapića, odnosno granula koje se jednostavno doziraju izravno u zamjes istovremeno s ostalim sirovinama. Sadrži male količine askorbinske kiseline kao konzervansa.

KvasacKvasac

Brzorastući kvasac

To je zapravo podvrsta instant suhog pekarskog kvasca koji osigurava veće količine ugljičnog dioksida da bi se postiglo brže bujanje tijesta u kraćem vremenskom periodu. Neki dovode u pitanje vrijednost ovog oblika kvasca, s obzirom da smanjuje okusni potencijal gotovog proizvoda. Neki proizvođači ga preporučaju kod pečenja kruha u kućnim automatima za kruh.

Kvaščeve pahuljice

To su zapravo mrtve stavnice kvasca koje se prodaju isključivo kao prehrambeni dodatak.

Pekarski svježi kvasac

Pekarski svježi kvasac po svojim svojstvima u potpunosti odgovara potrebama proizvodnje kruha, peciva, kolača i ostalih proizvoda u suvremenim pekarama i domaćinstvima. To je zapravo inačica krem-kvasca iz kojeg je odstranjena gotovo sva tekućina.

Proizveden je tako da odlično podnosi i niske temperature, čak i one ispod 0°C te se može koristiti u procesima prekinute fermentacije i smrzavanja tijesta pri čemu se zadržava njegova normalna aktivnost. Od trenutka završenog proizvodnog procesa u tvornici pa do njegove upotrebe u pekarama ili domaćinstvu, kvasac je izložen za njega nepovoljnim uvjetima gladovanja. Kako bi osigurali da mu svojstva budu optimalna, vrlo je važno kako ćemo ga čuvati i skladištiti do momenta upotrebe. Temperatura okoline svježeg kvasca tijekom čuvanja vrlo je bitan faktor za trajnost svježeg kvasca. Pri optimalno niskoj temperaturi od 4 do 8˚C kvasac će najsporije trošiti svoje rezerve energije te najbolje sačuvati svoja upotrebna svojstva. Pekarski svježi kvasac, čuvan na taj način, nimalo ne gubi od svoje aktivnosti unutar deklariranog roka upotrebe.

Čuva li se svježi kvasac na povišenim temperaturama ili se iz hladnog stavi na toplo pa opet vrati na hladno, dolazi do kondenzacije vlage na ambalaži, omekšanja kvasca, smanjenja aktivnosti i ostalih pojava koje pokazuju ubrzanost metabolizma stanica kvasca. To dovodi do razgradnje stanica kvasca i vidljivo je kao omekšanje uz pojavu kiselkastog neugodnog mirisa. Takav kvasac više nije prikladan za upotrebu jer više nema potrebnu aktivnost, a i kruh može poprimiti miris koji mu nije svojstven.

TijestoTijesto

Nutritivni sastav kvasca

Pivski kvasac obiluje mnogim zaštitnim i ljekovitim tvarima, osobito vitaminima skupine B (B1, B2, B5, B6, B12 i dr.). Jedan gram odnosno manje od pola čajne žličice pivskog kvasca sadrži 150 µg tiamina (vitamina B1), 50 µg riboflavina (vitamina B2), 400 µg niacina (vitamina B3), 40 µg piridoksina (vitamina B6), 100 µg pantotenske kiseline (vitamina B5), 1.25 µg biotina, 3.35 mg kolina, 4.425 mg inozitol i 5 µg folne kiseline.

Pivski kvasac bogat je izvor i mnogih minerala – željeza, mangana, natrija, kalcija, cinka, kalija, bakra, magnezija te elemenata u tragovima – selena, germanija i kroma. Nije na odmet napomenuti kako je upravo u pivskom kvascu prisutan oblik kroma s najvećom biološkom vrijednošću i najmanjom škodljivošću, u usporedbi sa svim ostalim njihovim prirodnim izvorima.

Selen (iz kvasca) je jedan od osnovnih antioksidansa koji štite stanice i tkiva od oštećenja slobodnim radikalima. Djeluje kao stimulans za imunološki sustav, podržavajući proizvodnju antitijela.

Također, najbolji je prehrambeni izvor kroma, koji je sastojak GTF-a (faktora tolerancije glukoze). GTF je neophodan za proizvodnju učinkovitog inzulina bez kojeg organizam ne može regulirati razinu šećera u krvi i tkivima, odnosno bez kojeg je nemoguć normalan metabolizam glukoze. GTF regulira inzulinsku aktivnost na dva načina – potičući cirkuliranje inzulina te smanjujući potrebu za njegovim otpuštanjem.

Pivski kvasac, nadalje, obiluje esencijalnim aminokiselinama (lizinom, leucinom i dr.), glutationom (važnim enzimom koji sadrži sumpor) te nukleinskim kiselinama koje su osnova za stanični razvoj.

KvasacKvasac

Stočni kvasac

Opis proizvoda: Stočni kvasac je sporedni proizvod industrije alkohola i vrenja. Dobija se razmnožavanjem kvaščevih gljivica na različitim podlogama. Boje je svetlo žute do svetlo sive, mirisa svojstvenog kvascu. Kvasci su 'fakultativni anaerobici' što znači da mogu da se razvijaju sa ili bez kisika.

Aktivni suvi kvasac (95% suve materije) je najčešće korišćeni proizvod u industriji stočne hrane. Veoma je bogat B vitaminima, mineralima i amino-kiselinama. Sušeni kvasac je takođe veoma bogat proteinima (oko 40 % od težine sušenog kvasca sačinjavaju proteini), i to proteinima veoma dobrog kvaliteta, koji se mogu uporediti sa kvalitetom proteina sojinog zrna (bogati su lizinom).

Upotreba: Kvasac bi trebalo promatrati više kao veoma važan modulator u digestitivnoj aktivnosti, nego kao običan dodatak stočnoj hrani. Najvažniji argument za to su neki još nerazjašnjeni nutritivni efekti koje donosi upotreba kvasca. Pored veoma bogatog spektra vitamina, minerala i amino-kiselina koje sadrže kvasci, ti 'nerazjašnjeni' pozitivni efekti doprinose boljoj usvojivosti hraniva, razvoju pozitivnih bakterija u digestitivnom traktu i uopšte boljem zdravstvenom stanju životinja (probiotska svojstva)

Stočni kvasac koji se koristist za ishranu životinja mora sadržavati 44% proteina, vlage najviše 10%, sirovih vlakana maksimalno 2% i najviše 9% pepela

KravaKrava

Alge

Alge su zaslužne da je Zemlja, koja je do tada bila pusta, obavijena otrovnim plinovima i za život neprijazna, postala prostor gdje lako žive biljke, životinje i čovjek.

Sva živa bića na planeti, posredno ili neposredno, povezana su s postojanjem algi. One danas još uvijek proizvode 80-90 % kisika i podloga su u prehrambenom lancu životinja i čovjeka.

Od svih izvora hrane na Zemlji one su najbogatiji izvor hranjivih tvari, zato hraneći se algama lako možemo poboljšati svoje psihofizičko stanje: vitalnost, fizičku izdržljivost, sposobnost koncentracije i raspoloženje.

Raznovrsnost

Alge postoje već više od 3,5 milijarde godina, dulje nego li svi ostali oblici života na zemlji. Do sada je otkriveno oko 50000 vrsta. Nalazimo ih posvuda: u vodi, zraku, zemlji pa čak i našim crijevima. Jako su otporne. Čak ih je moguće naći u vrućim vodama gejzira i vječno zaleđenim predjelima planeta, kao i na vječno bijelom Kilimandžaru. Neke su tako malene da ih možemo vidjeti samo mikroskopom koji povećava 1000 puta, druge su veće od plavetnog kita koji se hrani isključivo planktonskim algama. Najveće alge narastu do 50 metara dužine. To su smeđe morske alge takozvane kelp alge.

Alge su pronašli i u atmosferi. Tamo se razmnožavaju, a jedan dio otud dođe i na Zemlju.

Poznajemo smeđe alge (wakame, hiziki, arame, kombu), zelene (chlorella), modrozelene (ALFA i spirulina), zlatne, crvene (nori). Što je alga tamnija, sadrži više hranjivih tvari. Spomenimo kao zanimljivost činjenicu da je Crveno more dobilo ime po jednoj od crvenih algi.

Alge se nezamislivo brzo razmnožavaju. Neke od njih se dijele tako brzo da u jednom danu iz jedne jedine alge nastane milijun novih organizama. Ako to uzmemo u obzir, ne čini se pretjerana tvrdnja nekih zagovornika dodatne ishrane s algama koji tvrde da algi ne može ponestati te da bi njihova energijska vrijednost lako mogla riješiti problem gladi u svijetu.

Sposobnost algi

Alge su bila prva živa bića koja su fotosintezom proizvela kisik. Proizvode 3 puta više kisika od svih drugih biljnih vrsta zajedno, stoga su važniji izvor kisika na nešem planetu negoli prašume.

Puno vrsta algi je neprestano u pokretu. Najaktivnije među njima vodu usisaju u sebe, pretaču i opet izluče. Druge plivaju po širokom moru. Neke alge, koje žive u jezerima, po noći zarone na dno, a po danu izlaze opet na površinu. Kada ljeti sja vrelo sunce, proces je obrnut; po danu zarone u dubinu jezera kako im prejako sunce ne bi oštetilo osjetljive stanice, noću izlaze na površinu.

Alge sadrže više mineralnih tvari i vitamina od majčinog mlijeka, prije svega puno bjelančevina, čak do 68 % (alge ALFA).

Iskustva dobivena projektom poduzeća Cell Tech iz SAD-a, potvrđuju energijsku vrijednost ovih divljih biljaka. Oni su u državama gdje hrane nedostaje i to posebno bjelančevina (simtomi toga su: anemija, ispadanje kose, gubitak pigmenta, napuhanost crijeva…), djeci pomogli tako što su im dali tablete posušenih algi ALFA.

Alge, koje rastu u svojim prirodnim staništima, kao i sve divlje biljke, sadrže neizmjerno više hranjivih tvari nego najizdašnije uzgojene biljke. Alge koje rastu u divljini puno su hranjivije od onih koje uzgajaju u bazenima, u koje dovode hranjive tvari kao npr. u Kaliforniji i na Havajima.

Alge su energijski najbogatija hrana na planetu.

Alga ALFA (aphanizomen flos aquae), koja živi u jezeru Klamath u Oregonu (SAD), ima najveću gustoću hranjivih tvari do sada ikad otkrivenu.

ALFA algeALFA alge

Kao i divlje biljke, alge su bogate namirnice jer jedemo čitavu biljku. Upravo po tome se bitno razlikuju od prehrambenih dodataka (vitamina, minerala itd.). Prehrambeni dodatci su uglavnom ekstrakti iz biljaka (većina ih dolazi iz kemijskih laboratorija) koje tijelo zbog njihovog neprirodnog oblika slabije asimilira. Zato je bolje izabrati divlje rastuće biljke i alge i preko njih zadovoljiti svoje potrebe za bjelančevinama, mineralima i mikroelementima.

Za VEGETERIJANCE su alge bogat izvor vitamina B12(jedan od nekolicine elemenata koje šaran jako dobro prepoznaje). Potrebu njegova korištenja, zagovornici biljnog načina prehrane uglavnom zanemaruju jer pogrešno misle da ga tijelo može stvarati samo. Kod većine ljudi crijeva nisu tako zdrava da stvore dovoljnje količine vitamina B12.

Glutaminska kiselina

Mikroalge su izrazito bogate glutaminskom kiselinom. Osim u algama nalazimo je u žitaricama i majčinom mlijeku. Vezano uz to, zanimljiva je tvrdnja Barbare Simonsohn, sve priznatije autorice brojnih knjiga o zdravoj prehrani, da su dojena djeca upravo zato za 15 bodova inteligentnija od onih koja su hranjena bočicom. U većini humaniziranog mlijeka za dojenčad još uvijek nema glutaminske kiseline. Organizacija Martek biosciences iz SAD-a napravila piće iz modrozelenih algi koje bi trebalo pospješiti duševni razvoj dojenčadi i djece.

MikroalgeMikroalge

U školama u Bregenzu u Švicarskoj i u više škola u Austriji, djeci za vrijeme odmora nude piće od mikroalgi. Njihova iskustva su pokazala da ti napitci pomažu djeci. Učitelji su ustanovili da ta djeca lakše uče, da su inteligentnija, da lakše slijede nastavu i da su mirnija.

Još više hranjivih tvari

U mikroalgama nalazimo cjelokupan spektar vitamina B. Među važnim sastojcima je također klorofil. Instituti za oboljenja raka u SAD-u, upravo zbog ozdravljujućih karakteristika klorofila, preporučaju uživanje većih količina divljih biljaka, matovilca, soka žitarica i mikroalgi.

Mikroalge sadrže puno cinka, važnog za dobru memoriju i za jačanje obrambenog sistema. Onaj kome nedostaje cinka ima slabu memoriju, prerano posjedi i ima lomljive nokte. Dokazano je također da mikroalge sadrže puno kalcija, kremenske kiseline, mangana, selena i magnezija.

Barbara Simonsohn preporuča onima koji žele spriječiti osteoporozu, a koriste mliječne proizvode, neka radije jedu alge. Isto tako nutricionisti smatraju da se kalcij u mlijeku prilikom pasterizacije mijenja u anorganski oblik. On se zbog nedostatka magnezija u mlijeku ne može ugraditi u kosti. Kada imamo probleme s kostima, alge nam mogu pomoći, jer sadrže jako puno magnezija.

Alge sadrže svih 8 esencijalnih masnih kiselina, te još 14 amonokiselina. Iskoristivost ovih lako probavljivih bjelančevina je dva puta bolja nego prehranom životinjskim bjelančevinama, a nema ni viškova poslije metabolizma, tako tvrdi Simonsohnova.

Da li alge liječe?

Alge imaju, zbog sadržaja hranjivih tvari, koje su neusporedive s ostalim namirnicama, i ozdravljujuće rezultate. Nećemo tvrditi da će nas alge lako ozdraviti, ali se pokazalo da imaju blagotvoran utjecaj na čovjeka i životinje.

Za vrijeme drugog svjetskog rata američki vojnici su upotrebljavali ekstrakte algi za izlječenje rana. Izvori kažu da su alge u iscjeliteljske svrhe upotrebljavali i kineski liječnici još prije 4000 godina. Njima su liječili bolesti koje su bile posljedica nedostatka vitamina.

Dr. Gyorgy Irmey, iz Društva za prirodno sprečavanje raka iz Heidelberga, obavio je istraživanje koje je pokazalo da se količina minerala i vitamina u tlu u zadnjem desetljeću smanjila do 60 %. U 11 se godina količina C vitamina u jabukama smanjila za 20%, mrkva sadrži još samo petinu beta karotena i trećinu folne kiseline, korijenje ima upola manje magnezija. Još drastičniji nedostatak tih tvari pokazao se u krumpiru koji sadrži 70 % manje kalcija negoli prije 10 godina, a u špinatu je 68 % manje magnezija i skoro 60 % manje vitamina B6 i C. Količina vitamina B6 u bananama se smanjila za 96 %!

Čudimo se, onda, da smo usprkos bogato nakrcanim stolovima pothranjeni?

Namirnicama proizvedenim u osiromašenom tlu nedostaju prije svega antioksidanti - selen i magnezij. Proizvođači ekološki proizvedene hrane također osjećaju posljedice sve veće zagađenosti, jer kisele kiše drastično povećavaju zakiseljenost zemlje, a time je biljkama onemogućeno upijanje hranjivih tvari. Aktivnost aluminija u tlu zbog toga se opasno povećala.

Prehrana algama u prošlosti

Varamo se, ako mislimo, da je prehrana algama postala aktualna tek u novije doba. Brojna arheološka otkrića i naučne spoznaje dokazuju da su alge u prošlosti čovječanstva bile važan izvor hrane na našem planetu. Jeo ih je predpovijesni spiljski čovjek, Egipćani i drugi narodi - Vikinzi i Kelti. Arheolozi nisu razumjeli kako se lako rascvjetala kultura Asteka usprkos skromnoj prehrani, jer nisu imali životinje koje bi bile izvor bjelančevina. Razvoj tog naroda dokučili su tek kad su u meksičkim gorskim jezerima pronašli alge. Asteci su ih sušili na suncu i od njih pravili kolače s kukuruzom.

Prehrana algama ima dugoljetnu tradiciju stanovništva u priobalju. Francuski i sjeverno njemački seljaci su razgrtali i sušili morske alge još prije nekoliko desetljeća. Dodavali su ih kompostu, s njima hranili stoku, gnojili polja, a i sami se s njima hranili. Razvojem industrijalizacije 50-tih i 60-tih godina, industrijske namirnice su ih izbacile iz uporabe u poljoprivredi i drugim granama.

Na tihooceanskim otocima domoroci se dan danas hrane s oko 70 vrsta crvenih algi. U predjelima Sjeverne Amerike, Kanade i na Filipinima poznaju i autohtone vrste algi. I u istočnoj Africi, u Čadskom jezeru vade modrozelene alge, gnječe ih u pogače i prodaju na tržnici.

Najveći potrošači algi danas su Japanci. Samo kombu algu pojedu više od pola milijuna tona na godinu. Ustanovili su da alge čine 10 % njihove prehrane. Da li zbog toga Japanci imaju najduži prosječni životni vijek u industrijskim predjelima svijeta? Muškarci žive prosječno više od 80 godina, a žene 83.

U Japanu se hrane uglavnom svježim algama. S malo truda možete npr. spirulinu uzgojiti i kod kuće, u akvariju ili u bazenu. Doduše, kod nas ih konzumiramo osušenima. Na policama sa zdravom hranom nalazimo alge: kombu, nori, arame, hiziki, wakame i slatkovodne: spirulinu, chlorellu, ALFA-algu. Stručnjaci zbog onečišćenja mora te velikog sadržaja joda i soli u morskim algama preporučaju konzumiranje slatkovodnih mikroalgi (spirulina, chlorelu i ALFA ).

Spirulina

Kod ove namirnice čovjek zaista nezna od kuda bi počeo.

Prepuna esencijalnih aminokiselina, vitamina(posebno beta karotena,B12i GLA) minerala, proteina.

Izuzetan antioksidans, nevjerojatne probavljivosti te još većeg utjecaja na druge nutrijente u mixu.

Od tehničkih odlika posebno bi istaknuo njenu moć vezanja tekučina na sebe(emulgiranje) te kao takva izvrsno pomaže u očuvanju doziranih tekućih dijelova u mix.

Postoje proizvodi koji su ustvari stopostotna spirulina i oni imaju svoju cijenu ali isto tako postoje proizvodi sa vrlo malim udjelom alge spiruline ali nose njeno ime i na to treba obratiti največu pažnju.

Stopostotna spirulina ima i takvu oznaku i svoju posebnu zelenu boju, još je k tome izuzetno fine granulacije.

SpirulinaSpirulina Spirulina u prahuSpirulina u prahu

Kelp

Morska trava koja je uvelike postala važna namirnica u kreiranju i popunjavanju mixa sa različitim izvorima određenih hranjivih elemenata. Poseban okus i miris pridodaje ukupnosti arome mixa.

Tekući kelpTekući kelp Mljeveni kelpMljeveni kelp KelpKelp

Fruktoza

Fruktoza, i to koncetrat voćnih šečera sigurno će popraviti okus svakog mixa,partikla i ostalog.

Izuzetna voćna aroma te ogroman utjecaj koji ima na receptore našeg ljubimca dovoljan je razlog da fruktoza postane jedan od glavnih zaslađivača u izradi boili.

Svi znamo koliko su uspjeha donijele boile slatkog okusa pa ako se tome doda da se radi o 100% prirodnom proizvodu nije teško uključiti ga u naš najuži izbor.

Natapanje kukuruza,tiger nuta i ostalog prije kuhanja sa fruktoza koncetratom daje kao završni proizvod visoko kvalitetan partikl koji puno dulje vrijeme zadržava ribu na hranilištu.

Na kraju što se tiče fruktoze, svi koji vas poprijeko gledaju kad nešto kod kuće „kemijate“ kad god upotrijebite fruktozu biti će puno vedrijeg raspoloženja.

FruktozaFruktoza

Corn Steep Liquor

Nekim našim prijateljima po štapu je broj jedan što se tiče dodataka.

Produkt dobiven fermentacijom kukuruza te naknadnim sušenjem cjelokupne mase fermenta koji usput rečeno može biti i enzimski tretiran što dodatno pojačava njegov učinak atraktivnosti, na kraju izgleda gotovo kao puder.

To samo pospješuje njegovu topivost,dakle atraktivnost a okus fermenta i niže ph vrijednosti su ponekad odlučujuće da riba uzme baš taj mamac.

Naravno da je u svemu tome vrlo važna izuzetna probavljivost takvog proizvoda te kao takav,enzimski tretiran, i velika pomoć šaranu kod probavljanja drugih elemenata iz mixa-boile.

CSL peleteCSL pelete Tekući CSLTekući CSL

Betain

Najpopularniji atraktivni dodatak za boile. Koja je njegova uloga, kako djeluje, dali se radi o brzom atraktantu, gdje ga točno nalazimo, itd itd. Sve su to pitanja koja si postavljamo več dulje vrijeme, ustvari od kada se i pojavio betain u svim oblicima na tržištu dodataka za mixeve.

Pa što je onda betain?

Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin) prisutan kod večine živih organizama. Največe koncetracije se nalaze u šečernoj repi pa se tako industrijski dobija iz melasa, ostatka u industriji šečera.

Betain se već dugo koristi kao dodatak hrani za životinje. Prvo je korišten kao zamijena za metionin i holin u hrani za perad i ribu, gde je imao ulogu donora metil-grupa i ulogu osmoregulatora. Utvrđeno je i da smanjuje sadržaj masti kod određenih skupina životinja.

Betaina ima u žitaricama kao što su pšenica i ječam, dok ga u kukuruzu ima znatno manje. Najčešće se dodaje u smjese, a također može biti dodan i u vodu za piće, naročito kada se koristi za ublažavanje proljeva kod peradi . Životinje ne mogu sintetizirati metil-grupe zbog čega je neophodno da ih unose hranom . Metil-grupe su neophodne za jednu od najvažnijih biokemijskih reakcija u organizmu – ciklus transmetilacije.

Utvrđeno je da betain može zamijeniti 15-20% ukupnih potreba za metioninom. Također, dodavanjem betaina smanjuje se potrebna količina holina. Na ovaj način se u značajnoj mjeri može smanjiti cijena hrane . Dakle, betain kao donor metil-grupa može djelomično zamijeniti holin i metionin u hrani, ali ne i u potpunosti. Betain može utjecati na metabolizam masti i time na količinu masti u mesu. Naime, betain indirektno, preko ciklusa transmetilacije, donira metil-grupe neophodne za sintezu karnitina. Karnitin je neophodan za transport masnih kiselina do mitohondrija, gde se odvija njihova oksidacija. Nedovoljna količina karnitina, uslijed deficita metil grupa, dovodi do nagomilavanja masti.

Dakle radi se o procesima koji dugoročno povoljno odražavaju na stanje šarana. Nije isključivo u pitanju brzi, atraktivni, učinak. Dapače, u opisanim procesima kojih je više, stanje šarana od kondicije do maksimalnog iskorištenja ponuđene hrane je na najvišem nivou. Ako vjerujemo da može prepoznati takvu kvalitetnu hranu, što više nije sporno, onda nije čudo da je betain ostao i dalje najprisutniji dodatak našim mixevima.

U raznim ispitivanjima iskoristivosti hrane, dodavanje betaina 0,10 do 0,5% pokazalo je izvrsne rezultate i u iskorištenju hrane i u količini masnoća u tkivu životinja. Dodavanjem kiselina u sinergiji sa betainom povećava se varenje nutrijenata kao što su proteini i masti.

Na kraju, pitanje direktnog atraktivnog djelovanja betaina nalazi odgovor u samom početku. Radi se o aminu, još jedna prirodna tvar koju šaran jako dobro pronalazi svojim osjetljivim stanicama mirisnog epitela. Naročito kad znamo koliko je betain topiv u vodi.

Betaine HCLBetaine HCL Liquid betaineLiquid betaine




Napisao: Željko Nikić - Žac

Uredio: Ognjen Romac

Više u ovoj kategoriji:
BA background